Botanički vrt u Zagrebu je osnovan 1889. godine kada je profesor botanike Antun Heinz, nakon putovanja po Europi i obilaska botaničkih vrtova s nadvrtlarom Viteslavom Durhanekom, izradio nacrt po kojem je Vrt oblikovan. Najstariji europski botanički vrt je u Pisi, osnovan 1543. godine, a ostali vrtovi niču kroz 16. i 17. stoljeće, u kojima se mahom uzgajalo ljekovito bilje. Tek kasnije u botaničkim vrtovima se počinju uzgajati i proučavati druge biljke. Botanički vrt je institucija u kojoj se uzgaja, dokumentira i proučava bilje pa se za svaku jedinku zna njezino porijeklo. Botanički vrt je, osim toga, vrsta muzeja na otvorenom, a muzejski izlošci su živi i zadatak je svakog posjetitelja da taj život poštuje, kao i pravila ponašanja u Botaničkom vrtu. Ako ste unajmili apartman, sobu ili kuću za odmor u Zagrebu, pronaći ćete ovu oazu mira u samom centru grada, nešto više od 1 kilometar šetnje od Trga bana Jelačića. Ulaz u Botanički vrt je slobodan, a radno vrijeme vrta je od 9 do 14:30 ponedjeljkom i utorkom, od 9 do 19 ostalim danima, od ranog proljeća do kasne jeseni. Botanički vrt je, kao i zagrebački parkovi koji potječu iz istog razdoblja, uređen u engleskom romantičnom stilu, i dom je preko 5000 biljnih vrsta, od čega je nekoliko stotina onih endemskih i ugroženih. Pozicija Vrta u centru grada je uvjetovala malenu površinu od samo 4,5 hektara pa je i način sadnje prilagođen dimenzijama Vrta. Upravo njegova veličina dopušta razgledanje velikog broja vrsta u malo vremena - u prolazu ili u kratkim pauzama među poslovima i planovima u centru grada. Botanički vrt je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture i 3. najposjećenija atrakcija glavnoga hrvatskog grada. Izložbeni paviljon Botaničkog vrta je čest domaćin edukacijama i izložbama bilja, a nerijetko se u ovdje mogu pronaći i sadnice koje će dom pronaći u našem domu. Botanički vrt je savršena izlika za bijeg od gradske gužve u naručje mirisne flore pod sjene brižno njegovanog drveća.
