Iznajmite li apartman, sobu ili kuću za odmor u Splitu, ne možete zaobići Dioklecijanovu palaču. Prostire se na preko 39 tisuća metara četvornih, pravokutnog oblika 220 x 180 metara. Ljepotica, koja je pod zaštitom UNESCO-a još od 1979. godine, spada u najočuvanije rimske građevine u čitavom svijetu. U naručju Dioklecijanove palače rastao je Split, palača i grad postali su jedno, u zagrljaju kamena i mora, čudesno mjesto gdje život buja i izrasta iz sušne mediteranske makije.
Priča o Dioklecijanu započinje 245. godine kada je u seljačkoj obitelji pored Solina (Salonae) rođen Gaius Aurelius Valerius Diocletianus. Salona je tada bila sjedište ilirske južne pokrajine i vojne države pod vlašću Rimskog carstva. Dioklecijan je stasao u vještog ratnika, karizmatika i mudraca, te se još kao mladić proslavio u vojnim pohodima zbog čega postaje general, pa zapovjednik careve konjičke garde, pa konzul. Nakon nasilne smrti cara Numerijana, Dioklecijan zasjeda na prijestolje 245. godine naše ere. Mnogi povjesničari pretpostavljaju da je Dioklecijan bio umiješan u ubojstvo Numerijana koji je pronađen mrtav u svom šatoru, a za čiju je smrt optužen i pogubljen njegov nasljednik Aper. Bilo kako bilo, Dioklecijan je proglašen carem i za svoga mandata pokazao iznimnu mudrost u vođenju carstva. Kao što mu je kao vojskovođi bila važnija pobjeda od slave, tako je i kao vladar tražio mudra rješenja u vođenju ogromnog carstva. Podjelio ga je na dva dijela te je i vlast podjelio s Maksiminijanom kako bi lakše upravljali ogromnim prostranstvima. Kasnije su obojica uzeli po još jednog cezara i tako je carstvo podijeljeno na četiri dijela čime je ustanovljena tetrarhija. Dioklecijan vlada istočnim dijelom carstva u koji spada i središnja i južna Dalmacija.
Za dvadeset godina svoje vladavine, Dioklecijan je sproveo brojne reforme, ali je ostao duboko religiozan proglasivši sebe Jupiterovom reinkarnacijom na zemlji. Kršćani mu zamjeraju krvave progone. Usto, Dioklecijan je mnogo gradio, od termi u Rimu do cesta po Dalmaciji. Godine 300. dao je izgraditi čuvenu palaču na području današnjeg Splita koja je izgledala kao ondašnji vojni tabor. Dioklecijan abdicira 305. godine i povlači se u svoju palaču gdje je i živio sve do svoje smrti 316. godine. Utvrđeno je da se je Dioklecijan otrovao, najvjerovatnije zbog stalnih pritisaka kojima je bio izložen od strane pretendenata na rimsko prijestolje te zbog bolesti na koju nije mogao utjecati kao na sve ostalo u životu.
Danas je Dioklecijanova palača dio povijesne splitske jezgre. Već od 7. stoljeća na ovamo, nadograđivala se i mijenjala. Ostale su sačuvane zidine, osim zapadnog, Dioklecijanov mauzolej s bistama cara i njegove žene Priske, Jupiterov hram, podrumi, djelovi sustava kanalizacije i drugi fragmenti nekada raskošne palače. Ostao je živ i Dioklecijanov neumoran duh, možda onaj isti duh koji Split svrstava među najduhovitije i najraspjevanije gradove na Jadranu. Posjetite ga i osjetite, opustite se i zapjevajte. `Pjesma je naša zadnja oaza´, stihovi su s Dioklecijanovog ustoličenja, a vi dopustite Splitu i Dioklecijanovoj palači da bude vaša oaza, oaza puna odmora, opuštanja i životnog veselja.
