Solana na Pagu nije samo najveći hrvatski pogon za proizvodnju morske soli, već ujedno i turistička atrakcija koju nemojte zaobići ako ste u posjetu ovom predivnom jadranskom otoku. Polja soli na Pagu nalaze se nadomak grada Paga na sjevernoj strani otoka. Tamo je more izrazito plitko, a polja su podijeljna u sisteme bazena od kojih je svaki slijedeći bazen plići i zasićeniji natrijevim – kloridom, tj. solju. U posljednjem bazenu koncetracija soli je najveća tako da se ona taloži na plitkom dnu razasuta poput nakupina dijamanata. Proces isparavanja mora iz bazena i taloženje soli započinje u rano proljeće, a završava u jesen kada započinje tzv. berba soli. Najbolja morska sol je ona koja se pojavljuje na površini mora u vrlo tankom sloju te se bere ručno drvenim lopatama. Naziva se Cvijet soli.
Iako je solana modernizirana početkom 20. stoljeća, sam princip branja soli nije se mnogo mijenjao kroz stoljeća. Proizvodnja soli na ovim područjuma zabilježena je prvi put čak u 10. stoljeću. I to nije slučajno. Zemljpoisni položaj, blaga klima, slanost mora i pličine kojih ima dosta na otoku pogodovale su razvoju ove djelatnosti.
Zanimljivo je da se uz pašku solanu veže i pojava prvog papirnatog novca u Hrvatskoj. Vrijednost soli je bila tolika da se solju plaćalo. Grad Pag je svoje namještenike isplaćivao u soli. Potom su se službenicima počele izdavati potvrde koje su označavale količine soli za isplatu i tako je 1778. godine nastao prvi hrvatski papirnati novac – paški asignat. Za posjet paškoj solani neće vam trebati puno novca, cijena ulaznice je simbolična, a doživljaj zaista impresivan.
