Otok Prvić jedan je od bisera šibenskog arhipelaga koji se može pohvaliti s čak 249 otoka, otočića i grebena ukupne površine 157 km². Samo šest otoka je naseljeno tijekom čitave godine, a jedan od njih je i otok Prvić.
Njegova površina iznosi tek sitnih 2,37 km² pa ipak je oko 500 ljudi podiglo svoje domove i ljetnikovce u čak dva mjesta: Prvić Luka i Prvić Šepurine. Na otoku nema motornih vozila, obgrljen je iskonskom tišinom koju razbija tek šum valova, dah vjetra i arija cvrčaka. Njegove plaže su neoskvrnute dodirom civilizacije, a more čisto i mirisno. Dobro je povezan s kopnom; brodska linija koja povezuje Šibenik i Vodice zaustavlja se u oba mjesta nekoliko puta dnevno.
Smještaj na Prviću se lako pronalazi jer, osim kampa i hotela, gotovo svaka kuća ima apartman ili sobu za Vas te gotovo svaki domaćin posjeduje brodicu kojom stiže do kopna za dvadesetak minuta.
Prvić je naseljen još u antici, a procvat doživljava, ironično, u srednjem vijeku kad je harala kuga. Tada se šibenske plemićke obitelji sklanjaju na Prvić slažući kamen po kamen prekrasne ljetnikovce, crkve i ulice.
U Luci se nalazi samostan i župna crkva s kraja 15. stoljeća, a u Šepurini crkva sv. Roka iz 1620. godine. U Veneciji je 1617. umro šibenski mislilac i znanstvenik, Faust Vrančić, čije se ime veže uz izum padobrana. Njegovi posmrtni ostaci, po izričitoj želji, preneseni su u crkvu Gospe od Milosti u Prvić Luci. Danas se njegova dostignuća mogu razgledati u Muzeju Fausta Vrančića u Luci u kojem su pohranjene mnoge makete napravljene po uzoru na njegove izume.
