Vrbanj, Dol, Svirče, Vrisnik i Pitve, imana su sela razasutih po rubovima Starogradskog polja koja su bila nastanjena još u ranom srednjem vijeku. Kako ta sela žive danas, oćutit ćete ako unajmite smještaj u Vrabanju ili drugdje na Hvaru pa se odlučite posjetiti ovo jedinstveno mjesto na otoku. Obala otoka, napučena i pulsirajuća u srcu ljeta, ovdje uzmiče s poštovanjem, stišava se i smiruje, popušta pred tisućljećima života koji su se nataložili u crnoj plodnoj zemlji polja. Na zapadu se polje naslanja na Stari Grad, antički Faros, mjesto otkud izvire. Upravo je antika obilježila ovaj krajolik, a parcelizacija polja je dan danas prepoznata kao jedno od remek djela grčke kulture na Mediteranu. Čitavo je Starogradsko polje danas arheološka zona zbog nevjerojatne činjenice da je zemljišna struktura podjele polja ostala gotovo netaknuta kroz period od 2400 godina. Zemlja koja se dijelila, ostavljala u nesljeđe postomcima, drugdje je komadana i cjepkana u sve sitnije dijelove, ovdje se to nije odrazilo u osnovnoj podjeli parcela. Starogradsko polje ima čak 120 arheoloških lokaliteta, a slojevi čuvaju tajne zemljoradnika koji su živjeli još u prethistorijsko i srednjovjekovno doba. Polje uživa zaštitu brojih institucija, ne samo svog svoje arheološke ili arhitektonske vrijednosti. Svi suhozidi, ville rustice te kasnoantičke i starohrvatske crkvice u polju tek su komadić mozaika koji krasi kulturni krajolik, čija je zaštita ovdje primarna. U polju su se oduvijek uzgajale maslina i loza, a čitav taj kulturno-povijesni rezervat se nije značajnije mijenjao od antike te i dan danas opstaje u jednakom obliku i može imati jednaku funkciju. Zbog svega toga je Starogradsko polje na UNESCO-voj listi svjetske baštine još od 2008. godine. Revitalizacija Starhoradskog polja kroz obilježavenje pješačkih i biciklističkih staza te arheoloških lokaliteta je započeta, a u Vrbanju možete kušati i slasna otočka jela te upoznati tradicionalne zanate i toplo gostoprimstvo otoka Hvara.
